tri stoljeća kazališne tradicije

Treća je dječja - "Carevo novo ruho"

DSC06409

 I ove sezone Gradsko kazalište Požega nastavlja s već poznatim ciklusom "Treća je dječja". Svake treće subote u mjesecu na programu je predstava za djecu u poznatom terminu u 11.00 sati.

Tako je u subotu, 18. rujna, na programu predstava "Carevo novo ruho" jedna od najpoznatijih bajki Hansa Christiana Andersena, danskog pisca i tvorca najvećih umjetničkih djela namijenjenih djeci. Ova bajka priča je o caru koji je, umjesto o narodu i svome gradu, mario samo za to kako će se odjenuti koji dan, kakve će cipele obuti te kako će mirisati. Bio je opterećen materijalnim dobrima, umjesto da bude dobar car svojemu narodu i slugama. I tako, jednoga dana dođu dvije varalice na dvor te se caru predstave kao vrhunski tkalci i obećaju mu da će mu napraviti savršeno odijelo za povorku, no naglase caru kako će odijelo biti nevidljivo za glupe ljude. Car, oduševljen, odmah im dade mnogo novca, zlatnika i materijala te tkalci krenu šiti caru novo, savršeno odijelo…
Hoće li se caru svidjeti nova odora? Tko će moći vidjeti odijelo, a za koga će biti nevidljivo? Odgovore potražite u Gradskom kazalištu Požega uz Ružicu Maurus, Anabelu Sulić i Matka Trnačića. Ulaznice po cijeni od 20,00 kn možete rezervirati na broj telefona 034/273-161 ili putem Facebook stranice: Gradsko kazalište Požega.

I požurite – carevo novo ruho samo što nije gotovo!

Režija i adaptacija teksta: Ružica Maurus
Igraju: Matko Trnačić, Anabela Sulić, Ružica Maurus
Scenografija: Marija Matijanić, Renato Pok
Rasvjeta i ton: Goran Krmpotić
Kostimi: Ljiljana Rodić

Produkcija: Gradsko kazalište Požega, travanj 2021.
Obavijest
Radionica glume za srednjoškolce

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta