tri stoljeća kazališne tradicije

Mačka u čizmama - gostovanje u Osijeku

Početak 11.01.2024 18:00
Categories: Kazališne predstave
Hits: 286

Mačka u čizmama- gostovanje u Osijeku, DK Branka Mihaljevića

Marijana Matoković: Mačka u čizmama - Gradsko kazalište Požega

O PREDSTAVI: Poznata bajka Charlesa Perraulta „Mačak u čizmama“ već stoljećima služi kao inspiracija djeci i odraslima te kao motivacija da se hrabro oslanjamo na vlastite sposobnosti, promišljanje i kreativnost. U dobu kada se okolnosti odrastanja mijenjaju iz dana u dan, kada je teško predvidjeti koja nova prepreka se može pojaviti, ova bajka nas uči spretnosti dočekivanja na noge u bilo kojoj situaciji. Glavni lik je Mačka. U čizmama. A uz nju još dva mačka lutalice koji kroz igru i različite izazove uče kako izbjeći sve potencijalne nevolje, ali i da se uz pomoć pravih prijatelja snovi mogu ostvariti.

Zajedno uče da nikada ne sudimo stvari izvana te da se prave vrijednosti uvijek nalaze onda kada ih najmanje očekujemo!

,,Jedan za drugog! Hej! Jedan za drugog! Hej! Jedni za druge! Hej, hej, hej!’’

A kako se u sve to uklapaju čizme – saznat ćemo zajedno u našoj predstavi Mačka u čizmama u režiji Tihane Strmečki.

AUTORSKI TIM:

Režija i scenski pokret: Tihana Strmečki
Dramatizacija: Marijana Matoković
Kostimografija i scenografija: Ana Mikulić

Izrada kostima: Angela Runje
Glazba: Bojan Jambrošić
Dizajn svjetla: Goran Krmpotić
Oblikovanje tona: Dario Hak

Izrada scenografije: Dario Hak, Goran Krmpotić, Kornelija Marks, Monika Kostić
Garderobijerka: Ljiljana Rodić
Dizajn plakata: Marija Matijanić

GLUME:
Anabela Sulić – Lili zvana Mijau Lee
Marijin Kuzmičić – Mačkomir zvani Mirac
Andrija Krištof – Mačkoslav zvani Slavac
Dario Hak – Gospodin Renči

 

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta