tri stoljeća kazališne tradicije

Tonka će sutra

   tonka str 1.

Tonka će sutra je predstava nastala prema motivima istoimene slikovnice, autorice Jelene Pervan. Tonka je jedna sasvim obična djevojčica koja voli stvari odgađati za sutra. A sutra ponekad postane i preksutra, a preksutra i prekpreksutra. Strpljiva mama pokušava na sve načine Tonku naučiti odgovornosti i tome da svatko ima obveze koje treba riješiti, ali nije to lak zadatak kad se radi o jednoj zaigranoj mudrici kao što je Tonka. Šetanje Strahimira, pospremanje igračaka, jedenje večere, vježbanje pisanja slova B, sve su to zadaci koje Tonka iz dana u dan odgađa.
Na sreću u pomoć dolazi mamina sestra, Sara. Putoholičarka i avanturistica, super-teta koja putuje svijetom i skuplja priče. Mama i teta zajedničkim snagama dosjete se priče koju su čule od bake i djeda kako postoje sutrići - malena bića koja dolaze samo onima koji odgađaju stvari za sutra. A sutrića se možete riješiti, ako počnete rješavati svoje obveze već DANAS.
AUTORSKI TIM:
Režija i adaptacija teksta: Marijana Matoković
Scenski pokret i asistentica režije: Tihana Strmečki
Scenografija i kostimografija: Ana Mikulić
Izrada kostima: Angela Runje
Oblikovanje zvuka: Bojan Jambrošić
Oblikovanje svjetla: Goran Krmpotić
Ton majstor: Dario Hak
Majstor scene i inspicijent: Renato Pok Izrada scenografije: Marija Matijanić
Garderobijerka: Ljiljana Rodić
Glume:
Katarina Šestić
Anabela Sulić
Monika Lanšćak

Produkcija: Gradsko kazalište Požega, Gradsko kazalište Virovitica i Gradsko kazalište "Joza Ivakić" Vinkovci
Premijera: 15. listopada 2022. u Požegi / 29. listopada 2022. u Virovitici / 04. studenoga 2022. u Vinkovcima

View the embedded image gallery online at:
https://www.gkp.hr/repertoar/473-tonka-ce-sutra#sigProId17edf49555

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta